Tek nešto više od četiri tjedna preostalo je za dogovor o budućnosti našičke Nexe Grupe, domaćeg lidera u proizvodnji građevinskog materijala, ali i najvećeg industrijskog holdinga u Slavoniji uopće. Ako do početka kolovoza Nexeovi kreditori ne postignu dogovor o reprogramu kompanijinih dugova, tvrtka bi mogla završiti u stečaju, a imovina na bubnju. Za vjerovati je da će takav scenarij ipak biti izbjegnut, no da situaciju u kojoj se Nexe nalazi ne treba shvatiti olako svjedoči i činjenica da su Nexeovi vjerovnici – nezadovoljni modelom otplate dugova koji je predložen – odbili još jedan plan restrukturiranja koji je predložila uprava kompanije.
Nagovještaj oporavka
Novi plan trebao bi biti predstavljen 10. srpnja, a zasad je samo sigurno da će dosadašnji većinski vlasnik Ivan Ergović u budućnosti držati tek manjinski udjel u tvrtki. Kompanija ima oko dvije milijarde kuna duga i ne može ga uredno servisirati, a buduće perspektive tvrtke uvelike su vezane uz domaće građevinsko tržište.
– Priča Nexe Grupe ustvari je priča o lošem tajmingu investicija. Netom prije krize tvrtka je završila 170 milijuna eura vrijedan investicijski ciklus usmjeren na povećanje kapaciteta i efikasnosti proizvodnje. Kad su te investicije trebale početi davati rezultate, počela je kriza, prepolovljena je potrošnja cementa, a prodaja crijepa, primjerice, pala na razinu od 40 posto iz pretkriznih vremena. Ipak, u okruženju se vide naznake oporavka. I izvješća Svjetske banke najavljuju skori oporavak hrvatskog tržišta, gdje bi uskoro trebale ući i neke od najvećih svjetskih građevinskih tvrtki – kaže Tomislav Tadić, član uprave Nexe Grupe za financije.
Ipak, u aktualnim okolnostima Nexe Grupa nije u stanju uredno otplaćivati dugove. Dubioze i broj ljudi donekle su smanjeni nedavnom prodajom dviju tvrtki u Srbiji i BiH, pa je posljedica to da našička tvrtka danas gotovo uopće nema dugova ni prema državi, zaposlenicima, a ima i vrlo mali dug prema dobavljačima. Lavovski dio od dvije milijarde obveza dug je financijskim vjerovnicima. Situacija u kojoj se Nexe Grupa nalazi utoliko je specifičan slučaj, a može se uzeti i kao primjer fundamentalnih nedostataka modela predstečajnih nagodbi.
Naime, za razliku od većine predstečajnih nagodbi, u slučaju Nexe Grupe država – kojoj tvrtka nije dužna – ni nema utjecaj na taj proces. Sve karte u rukama drže banke i mirovinski fondovi, a njihov je prioritet da se što veći dio dugovanja pokrije u što kraćem roku prodajom imovine. To je sasvim kredibilan zahtjev, naročito su u već desetak slučaja završenih velikih predstečajnih nagodbi zbog nemogućnosti da vrate plasirani novac pristale na velike otpise potraživanja. Stoga je i logično da, u situacijama kad je to moguće, banke žele iz problematičnih tvrtki izvući što više gotovog novca.
U Nexeu utržive imovine ima. Ponajprije, to je tvrtkin cementni biznis, inače najprofitabilniji dio poslovanja.
Za kupnju bi vjerojatno bili zainteresirani konkurenti, trenutačno posluju s polovicom svojih kapaciteta u Mađarskoj, Bosni i Srbiji, kojima bi potencijalno zatvaranje kapaciteta i preuzimanje tržišta koje pokriva Našicecement moglo ići na ruku.
U stečaju svi gube
– Za kvalitetnu provedbu transakcije prodaje pojedinog Društva potrebno je minimalno šest mjeseci. Dakle, nekakav dogovor mora se postići prije, naročito s obzirom na to da tvrtkina imovina odlaskom u stečaj gubi na vrijednosti.
Odlaskom u stečaj izgubili bismo sve koncesije na kamenolome i eksploataciju sirovina, odobrene kvote za emisije ugljikova dioksida. Bez toga bi i proizvodnja stala, a bez proizvodnje ni nekretnine na kojima kreditori imaju upisane hipoteke ne znače puno – kaže Tadić. Utoliko, nekakav će dogovor vjerojatno ipak biti postignut, no realno je zapitati se bi li on već i bio postignut da je tvrtka umjesto utržive imovine imala porezni dug, a umjesto plaća radnicima otplaćivala rate kredita. Ispada da Nexe Grupa nije dovoljno propala da bi bila spašena. Poslovna logika iza takvog zaključka postoji, no više od tisuću slavonskih obitelji čija egzistencija ovisi o tvrtki teško će je moći uvažiti.
>> Nexe: Ulagači u obveznice ulaze u vlasničku strukturu?
